Drugi broj književnog časopisa za znanstvenu fantastiku UBIQ, kojeg su opet uredili Aleksandar Žiljak i Tomislav Šakić, izaći će za ovogodišnji SFeraKon, na kojem će biti održano i njegovo predstavljanje.

Identifikacije radi, korica izgleda ovako:

Kritika Zorana Kravara “Duboka fikcija - J. R. R. Tolkien” iz prvog broja UBIQa dobila je nagradu SFERA za najbolju kritiku. Čestitke autoru, a tko je sve još dobio SFERU za proteklu godinu, pogledajte ovdje.

Nagrade će biti dodijeljene na svečanoj skupštini Društva SFera, koja se održava na SFeraKonu, koji samo što nije. Za desetak dana, točnije od 25. do 27. travnja, odvit će se jubilarni 30. SFeraKon, na kojem ćete, između ostalog, moći prisustvovati i predstavljanju 2. broja UBIQa. Detalje o ostalom programu pogledajte ovdje. Valja još samo napomenuti kako će SFeraKon ove godine imati čak dva počasna gosta - Predraga Raosa i Richarda Morgana - te jednog počasnog duha - Jacka Williamsona.

Vidimo se na SFeraKonu i dodijeli nagrade SFERA!

U časopisu Vijenac od 14. veljače 2008. izašla je recenzija prvoga broja UBIQ-a koju je napisala Ljubica Anđelković. Recenziju možete pročitati ovdje.

Proza i teorija SF-a
»UBIQ«, književni časopis za znanstvenu fantastiku, gl. ur. Tomislav Šakić i Aleksandar Žiljak, br. 1, Mentor d.o.o., Zagreb, 2007.

Razmišljajući o književnim žanrovima i njihovoj sve nestalnijoj podjeli na visoke i niske u post-postmoderno doba u kojem miješanje umjetničkog i trivijalnog više nije novost, a sve je manje i kriterij inovativnosti, zanimljivo je ipak zapaziti kako među tzv. rubnim žanrovima ipak postoje oni kojima ni do današnjega dana nije dovoljno priznat proboj u umjetničke redove te i dalje opstoje poput svojevrsnih književnih enklava, omeđenih neobično postojanim granicama u svijesti i određenih uskim pogledima na žanr.

Takav ne baš laskavi status ima i znanstvenofantastična književnost koja u široj čitateljskoj javnosti (pa čak i onom dijelu koji je u mladosti možda usput i listao stranice »Siriusa«), biva percipirana kroz filtar uobičajenih predrasuda kako SF nije ništa više od pisanja o malim zelenima, prikazivanja svemirskih vesterna s laserima i robotima i bavljenja literaturom za nedruštvene čudake i geekove. Duboku ukorijenjenost takvih stajališta potvrđuje i česta potreba ozbiljnih književnih teoretičara za opravdanjem i traženjem izgovora za bavljenje znanstvenofantastičnom književnošću, koja se pak rjeđe javlja u slučajevima kada istražuju neke druge rubne književne pojave.

Očito je da, bez obzira na dugovječnost žanra, čija su prva izdanja u nas ugledala svjetlo dana još početkom prošloga stoljeća, esefovcima predstoji velik trud za dokazivanje njegove neupitne književne vrijednosti. Vrijedan i dobrodošao pokušaj upravo je ovaj časopis, čiji razlog nastanka urednici objašnjavaju činjenicom da u Hrvatskoj nastaje vrlo ozbiljna znanstvenofantastična proza koja nema gdje biti objavljena, kao i time da postoje potencijali za kritičko promišljanje žanra.

Jednostavne strukture i grafičke preglednosti (dizajn Studio grafičkih ideja), časopis se dijeli na dva glavna segmenta – prozu i teoriju. Prozni dio obuhvaća pisce svih naraštaja, pa u ovom broju čitamo radove Veronike Santo, Branka Pihača, Jasmine Blažić, Milene Benini, Tereze Rukober, Zorana Vlahovića, Ive Šakić-Ristić i Danila Brozovića. Na više od stotinu stranica nalazimo tematski vrlo raznoliku prozu, kojoj bismo kao svojevrstan conditio sine qua non mogli odrediti prekoračenje spoznatljivih prostorno-vremenskih koordinata, često opravdano uporabom oniričkih elemenata kao sofisticirana alata likova, čije nas radnje u ovim pričama vode dalje ili bliže u povijest. Pogled unatrag, koji uključuje maštovito poigravanje poznatim činjenicama, tako nas primjerice u jednoj priči vodi do sultanovih odaja u vrijeme Otomanskog Carstva ili nam pak u drugoj nudi intertekstualnu igru ispletenu oko osobnosti Edgara Allana Poea. Nezaobilazne teme poput pronalaženja eliksira besmrtnosti ili svemirskih ratova i sukoba također su zastupljene, a posljednja ironični prikaz dobiva u Brozovićevoj pripovijesti Maroderi, koja pokazuje kako su u budućnosti od svih ratova najdulje opstali oni religijski, toliko česti da »Isusovci nose svoje borbene oklope i dok spavaju«, a čitatelj prati događaje na »Ivanu Krstitelju, najmoćnijem svemirskom plovilu Katoličke crkve u Hrvata«. Egzistencijalnom se tematikom – pitanjima neprilagođenosti i potrebe bijega iz savršenoga svijeta, koji unatoč sigurnosti i koncepciji prema mjeri pojedinca i dalje ne zatomljuje njegovu čežnju za slobodom, bavi pripovijest Bijeg Tereze Rukober, svakako jedna od boljih u ovom prilično kvalitetnom izboru.

Za dio časopisa posvećen teoriji znanstvene fantastike pišu relevantna imena književne teorije, a kao zanimljivije teme mogu se izdvojiti ona o ženama u hrvatskom SF-u, o kojoj na temelju istraživanja piše Milena Benini, kao i analitičko čitanje (metodom ideološkokritičke egzegeze) Tolkienova romana Hurinova djeca Zorana Kravara. Darko Suvin u prvom će od dva teksta pisati o utjecaju kulturno-političkih prilika na njegov rad, dok je drugi posvećen Stanislawu Lemu, posebno njegovim romanima Summa technologiae te Solaris, u kojima nalazi razloge pro et contra, odnosno piščeve vrline i slabosti. Stvaralaštvo još jednoga pisca, Roberta Heinleina, kvalitetno predstavlja Boris Švel, dok se Nikica Mihaljević bavi recepcijom prvoga hrvatskoga SF romana Na Pacifiku god. 2255 Milana Šufflaya. Na samu se kraju nalazi Građa za bibliografiju hrvatske znanstvene fantastike Živka Prodanovića, koja u ovom broju donosi popis objavljenih djela do 1945.

Stručan pristup, preglednost i kvalitetan izbor priloga obilježavaju prvo izdanje časopisa i najbolja su preporuka svim ljubiteljima žanra, ali i onima koji to tek trebaju postati. Kako uredništvo napominje, građe za nova izdanja ne nedostaje, pa samo preostaje zaželjeti im izostanak uobičajenih prepreka na koje nailazi izdavanje ovakvih časopisa.
Ljubica Anđelković

izvor: http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac364.nsf/AllWebDocs/Proza_i_teorija_SF_a

Kao što mnogi već znaju, časopis za znanstvenu fantastiku UBIQ je započeo suradnju s časopisom za kulturna i društvena zbivanja Zarez, koji bi trebao s vremena na vrijeme objavljivati kratku esefičnu priču prema preporuci UBIQovog urednika Tomislava Šakića. Tako su do sada u Zarezu objavljene tri priče koje su dostupne online, dok je u najnovijem 226. broju objavljena priča “Dan na Farmi” Ivane Delač Horvatinčić.

• Darko Macan: “Vidioci” (Zarez #223)
• Tatjana Jambrišak: “Dvadeset i osam milijuna sunaca” (Zarez #222)
• Jasmina Blažić: “Djevica, koplje, krug i srce” (Zarez #220-221)

Upute za slanje priča za Zarez pogledajte ovdje.

UBIQovi urednici pozivaju autore da šalju svoje priloge (priče, teoriju, kritiku i eseje, te bibliografske priloge - za ovo potonje prvo poslati upit tj. prijedlog) za 3. broj UBIQa, s obzirom da je 2. broj u zaključivanju. Izlazak broja 3 Narodni komitet za znanstvenu fantastiku planira za studeni 2008, dakle za Interliber. Rokovi su oko 1. kolovoza. Prema tome, drugar’ce i drugovi, dame i gospodo, stegnite kaiš i zasučite rukave!

Upute za slanje obavezno proučite ovdje.

Prošli tjedan smo bili novi časopis tjedna, a Moderna Vremena Info prenosi naše (najnovije) službeno PR priopćenje:

‘Ubiq’ je književni časopis za znanstvenu fantastiku koji već svojim određenjem pokazuje da ne slijedi tradiciju znanstvenofantastičnih časopisa poput ‘Siriusa’ ili ‘Future’, nego se određuje kao “književni” časopis u tradiciji ‘Republike’ ili ‘Quoruma’, a donosi samo novu prozu domaćih pisaca te studije i kritike o fantastičkoj umjetnosti. Time je ‘Ubiq’ svojevrsna “književna republika” u znanstvenoj fantastici.

Glavni urednici časopisa su Tomislav Šakić i Aleksandar Žiljak, a u savjetu časopisa nalazi se niz eminentnih teoretičara književnosti i filma, poput Darka Suvina, Zorana Kravara, Nikice Gilića i Tomislava Brleka, čime si je časopis osigurao i akademsko zaleđe.

Prvi broj daje presjek suvremenog trenutka domaćeg SF-a, a donosi novele Veronike Santo, Jasmine Blažić, Branka Pihača, Milene Benini, Tereze Rukober, Zorana Vlahovića, Ive Šakić Ristić i Danila Brozovića. Teorijskim i historiografskim člancima sudjeluju Darko Suvin, Zoran Kravar, Nikica Mihaljević, Milena Benini, Boris Švel i Živko Prodanović.

Kako izgleda prvi broj Ubiqa možete pogledati u uzorku koji sadržava uvodnik, prve tri stranice svake novele i teorijskoga rada te bilješke o autorima.

kliknite na sliku da započne download

Sve one koje zanima što je to na naslovnici 1. broja UBIQ-a, neka zirnu ovdje …